Ekstremni vremenski uvjeti: Tuča, dima i požari prijete proizvodnji

Iako tuča čini svega 6% ukupnih incidenata na solarima, financijski gledano – štete koje uzrokuje čine gotovo tri četvrtine ukupnih gubitaka od vremenskih nepogoda. Još je zabrinjavajuće to što se ozbiljne štete bilježe i u regijama koje tradicionalno nisu inače podložne tuči.

Izvor slike: kWh Analytics

Rizik nije samo teorijski – istraživanje Sveučilišta Central Michigan pokazuje da gotovo sva solarna postrojenja u SAD-u imaju godišnju šansu od najmanje 10% za pojavu tuče promjera 5 centimetara. Za razdoblju od 25 godina, to postaje praktički izvjesno.

Zato se sve više preporučuje korištenje naprednih sustava za zakretanje modula u zaštitni položaj, modula s dvostrukim staklom i stabilnijih temelja. Primjeri iz prakse pokazuju da su projekti za koje se proaktivno reagiralo – poput onih u Teksasu tijekom tuče 2024. – uspjeli izbjeći katastrofalne štete koje su pogodile susjedna postrojenja.

Nadalje, preporuča se primjena fotonaponskih modula s dvostrukim kaljenim staklom debljine 3,2 mm s prednje strane i 2 mm sa stražnje, umjesto konvencionalnih modula sa stražnjom stranom od polimernih materijala. Istraživanja su pokazala da tzv. staklo/staklo konfiguracija pruža znatno veću mehaničku otpornost – ovi moduli mogu izdržati udarna opterećenja i do 1,7 puta veća u usporedbi s klasičnim staklo/polimer izvedbama. Takva konstrukcija ne samo da povećava trajnost sustava u zahtjevnim okolišnim uvjetima, već doprinosi i dugoročnoj pouzdanosti fotonaponske instalacije.

Rizici ne staju na tuči. Dim od šumskih požara, čak i kada je stotine kilometara daleko, može smanjiti godišnju proizvodnju za oko 6%. Sve više takvih požara bilježi se i na istoku i jugu SAD-a, što dodatno širi zonu rizika za solarna postrojenja.

Operativni izazovi: Podbačaji u proizvodnji, AI greške i cyber prijetnje

Osim vremenskih prijetnji, izvješće upozorava i na niz operativnih problema. Analizom desetaka tisuća mjesečnih podataka iz aktivnih elektrana, pokazalo se da sustavi u prosjeku proizvode 8,6% manje energije nego što su to predviđali financijski modeli.

Uzroci su brojni – od smanjenja preuzete energije s mreže i tehničkih gubitaka, pa sve do pretjerano optimističnih modela performansi u fazi projektiranja, često potaknutih nerealnim financijskim očekivanjima.

Zabrinjava i snažan porast cyber napada na energetski sektor – čak 70% više napada zabilježeno je 2024. godine. Kako solarna postrojenja i baterijski sustavi sve više koriste digitalne sustave nadzora i upravljanja, povećava se njihova izloženost hakerskim prijetnjama.

Na tehničkoj razini, bilježi se i rast tzv. “hot spotova” – lokaliziranih pregrijavanja na modulima – koji mogu uzrokovati gubitke i do 30% po modulu te ubrzati smanjenje funkcionalnosti sustava. Najviše su pogođeni moduli s polućelijama, osobito ako je izvedba sustava tehnički neskladna.

Još jedan izazov je preciznost predikcija – modeli performansi rijetko uvažavaju dugoročne klimatske promjene. Istraživanja pokazuju kako bi promjene temperature i količine padalina mogle dugoročno smanjiti učinkovitost solarnih sustava za gotovo 5%.

Uz sve to, posebno zabrinjava činjenica da su testirani “out-of-the-box” AI algoritmi u 40 do 50 % slučajeva netočno identificirali uzrok degradacija i oštećenja nastalih uslijed vremenskih nepogoda – što izravno utječe na točnost procjene pouzdanosti i planiranje održavanja fotonaponskih sustava.

Osiguranje solarnih postrojenja: ključna zaštita od rizika tuče

U uvjetima sve češćih ekstremnih vremenskih pojava, osiguranje solarnih elektrana od rizika tuče postaje neizostavan element upravljanja infrastrukturnim i financijskim rizicima. Fotonaponski moduli, kao najizloženiji dio sustava, prvi su na udaru tuče, koja može uzrokovati pukotine na staklu, mikropukotine unutar ćelija i posljedično smanjenu učinkovitost i trajnu degradaciju sustava. S obzirom na visoku vrijednost opreme i očekivani životni vijek sustava od 20 i više godina, neosiguravanje sustava predstavlja ozbiljan poslovni propust. Kvalitetne police osiguranja pokrivaju ne samo materijalne štete, već i gubitke u proizvodnji, troškove sanacije te potencijalne obveze prema trećim stranama, što je osobito važno za sustave priključene na mrežu koji generiraju prihod ili osiguravaju vlastitu potrošnju. Osim toga, u projektima financiranim putem kredita ili leasinga, banke redovito zahtijevaju adekvatno osiguranje kao preduvjet odobrenja sredstava. U konačnici, ulaganje u osiguranje solarne elektrane nije samo financijska zaštita – riječ je o strateškoj mjeri koja osigurava stabilnost proizvodnje, očuvanje investicije i kontinuitet poslovanja u sektoru obnovljivih izvora energije.